Estrobolom i osteoporoza u postmenopauzi – zašto je Balkan visoko rizična regija

Osteoporoza je sistemska bolest kostiju koju karakteriziraju niska koštana masa i mikroarhitektonsko propadanje koštanog tkiva, što direktno povećava krhkost kostiju i rizik od prijeloma. U postmenopauzi, prestanak proizvodnje ovarijalnih hormona, prvenstveno estrogena, uzrokuje ubrzani gubitak koštane mase, čineći ovu populaciju izrazito osjetljivom.

Prevalencija osteoporoze i fraktura kod žena 50+

Razumijevanje osteoporoze ima izuzetan strateški značaj, s obzirom na to da je to klasičan primjer hronične bolesti čiji tok značajno zavisi od faktora ishrane.

Terapijski jaz i ograničen pristup dijagnostici

Unatoč postojanju efikasnih dijagnostičkih alata i terapija, sistemski izazovi u zdravstvu često ograničavaju njihovu primjenu u regiji. Podaci iz izvještaja SCOPE 2021 za Hrvatsku ukazuju na značajan terapijski jaz (treatment gap) od čak 82%. Ovaj alarmantan podatak znači da velika većina žena s visokim rizikom od prijeloma ne prima adekvatnu terapiju, što ukazuje na ograničen pristup dijagnostici i liječenju.

Uloga modifikabilnih faktora rizika

Populacija na Balkanu nosi visok teret modifikabilnih faktora rizika, uključujući pušenje i nutritivne deficite. Upravo identifikacija i korekcija ovih faktora, kao što su ishrana i životni stil, otvara ključne mogućnosti za prevenciju i ciljane intervencije.

Estrogen, crijevni mikrobiom i zdravlje kostiju

Naše shvatanje zdravlja kostiju je evoluiralo prepoznavanjem "crijevno-koštane osovine", dvosmjerne komunikacije između crijevnog mikrobioma i koštanog tkiva putem imunoloških, endokrinih i metaboličkih signala.

Šta je estrobolom i zašto je klinički relevantan

Ključni dio crijevnog mikrobioma koji utječe na zdravlje kostiju je estrobolom. Estrobolom je skup crijevnih bakterijskih gena čiji enzimski proizvodi aktivno metaboliziraju estrogene, direktno utičući na nivo aktivnog hormona u tijelu. Sastav i funkcija estroboloma značajno se oblikuju prehrambenim obrascima, posebno unosom vlakana, polifenola i fermentiranih namirnica.

Enterohepatička cirkulacija estrogena

Biohemijski mehanizam kojim mikrobiota regulira nivoe estrogena je enterohepatička cirkulacija. Estrogeni se u jetri konjugiraju (najčešće s glukuronskom kiselinom) da bi postali topivi u vodi i neaktivni, te se putem žuči izlučuju u crijeva.

β-glukuronidaza kao ključni enzim

U crijevima, bakterije estroboloma koje posjeduju enzim β-glukuronidazu dekonjugiraju estrogen. Time se estrogen vraća u svoj aktivni, slobodni oblik, spreman za reapsorpciju kroz crijevnu sluznicu natrag u krvotok, ponovno postajući sistemski dostupan. Disbioza u postmenopauzi dovodi do smanjene raznolikosti crijevne mikrobiote i manje zastupljenosti bakterija koje proizvode β-glukuronidazu,. Ova kompromitovana enterohepatička cirkulacija rezultira dodatnim smanjenjem nivoa cirkulirajućeg, aktivnog estrogena, što ubrzava gubitak koštane mase.

Nutritivni deficiti kao pokretač gubitka koštane mase

Regionalni nutricionistički deficiti su kritična komponenta "trostruke prijetnje" zdravlju kostiju.

Kalcij – unos, bioraspoloživost i greške u suplementaciji

Kalcij je esencijalni mineral za čvrstoću kostiju. Studija provedena u Sarajevu na ženama u postmenopauzi pokazala je da žene s dijagnosticiranom osteoporozom unose prosječno 967.32 mg kalcija dnevno, dok je preporučeni unos za žene starije od 51 godinu oko 1200 mg dnevno. Suboptimalan unos kalcija predstavlja značajan modifikabilni faktor rizika.

Vitamin D – hipovitaminoza kao regionalni problem

Uloga vitamina D je ključna jer je neophodan za efikasnu apsorpciju kalcija iz crijeva. Epidemiološka analiza provedena na 2483 ispitanika u Bosni i Hercegovini otkrila je da čak 82% ima deficijentan ili insuficijentan nivo vitamina D.

Sinergija kalcija i vitamina D

Kombinacija suboptimalnog unosa kalcija i visoke prevalencije hipovitaminoze D stvara sinergijski faktor rizika za osteoporozu. Nedostatak vitamina D smanjuje sposobnost tijela da apsorbira kalcij, što smanjuje efikasnost čak i granično adekvatnog unosa kalcija.

Funkcionalna hrana i mikrobiom

Ciljane nutritivne intervencije predstavljaju temeljnu komponentu sveobuhvatne strategije za očuvanje zdravlja kostiju.

Suhe šljive i polifenoli – mehanizmi djelovanja

Jednogodišnje kliničko ispitivanje provedeno na osteopeničnim ženama u postmenopauzi pokazalo je da dnevna konzumacija 100 grama suhih šljiva rezultira značajnim povećanjem mineralne gustoće kostiju (BMD) ulne i kralježnice u poređenju s kontrolnom grupom. Ovaj osteoprotektivni učinak pripisuje se visokom sadržaju bioaktivnih polifenola. Oni djeluju kao snažni antioksidansi, smanjujući oksidativni stres i upalu. Ključno je da polifenoli inhibiraju aktivnost osteoklasta (stanica koje razgrađuju kost), smanjujući marker koštane resorpcije TRAP5b.

Ishrana bogata vlaknima i estrobolom

Ishrana bogata vlaknima, polifenolima i fermentiranim namirnicama direktno oblikuje sastav i funkciju estroboloma, čime se mikrobiom povezuje s utjecajem ishrane na metabolizam estrogena i zdravlje kostiju.

Probiotici i zdravlje kostiju

Modulacija crijevne mikrobiote probioticima nameće se kao obećavajuća komplementarna strategija.

Lactobacillus reuteri – šta kažu studije

Probiotik Lactobacillus reuteri ATCC PTA 6475 pokazao je snažne dokaze u pretkliničkim studijama gdje je spriječio gubitak koštane mase u modelima menopauze. Ključni mehanizam djelovanja je supresija osteoklastogeneze smanjenjem ekspresije RANKL, ključnog citokina koji potiče razgradnju kosti,. Klinička, randomizirana studija potvrdila je da ovaj soj značajno smanjuje gubitak koštane mase kod starijih žena s niskom mineralnom gustoćom.

Kada probiotici imaju smisla u praksi

S obzirom na to da su protektivni učinci L. reuteri primijećeni u prisustvu postojećeg upalnog stanja, efikasnost probiotika je najizraženija u kontekstu sistemske upale niskog stupnja, koja je karakteristična za postmenopauzu. Probiotici (npr. sojevi L. reuteri) se mogu razmatrati kao adjuvantna terapija u podršci zdravlju kostiju, posebno kod pacijentica s gastrointestinalnim komorbiditetima ili disbiozom.

Pušenje, disbioza i ubrzani gubitak kosti

Visoka prevalencija pušenja u regiji predstavlja dodatni faktor rizika.

Direktni i indirektni efekti pušenja

Pušenje je dobro poznat faktor rizika za osteoporozu, a studije su pokazale da nepušači imaju značajno manji rizik od razvoja osteoporoze.

Uticaj na mikrobiom i estrogen

Negativni efekti pušenja nadilaze direktan utjecaj na koštani metabolizam. Pušenje dokazano uzrokuje disbiozu, narušavajući ravnotežu crijevne mikrobiote. Ova disbioza može dodatno kompromitirati funkciju estroboloma, smanjujući reapsorpciju estrogena i pogoršavajući gubitak koštane mase u postmenopauzi. Time pušenje djeluje kao dvostruki udarac.

Praktične smjernice u prevenciji osteoporoze utemeljene na dokazima

• Ishrana: Preporuka je unos kalcija svakodnevno (konsultacija sa ljekarom ili farmaceutom). Konzumaciju 50–100 g (5–10 komada) suhih šljiva dnevno (oprez dijabetičari).
• Vitamin D: S obzirom na visoku regionalnu prevalenciji deficita (82%), preporuka je provjeru statusa i suplementaciju (konsultacija s ljekarom ili farmaceutom).
• Prestanak pušenja: Dvostruki negativan utjecaj pušenja – direktno na kosti i indirektno kroz narušavanje crijevne mikrobiote (disbioza).

Racionalan izbor dodataka prehrani

Prioritet se daje proizvodima zasnovanim na bioraspoloživosti i kliničkim dokazima:

• Minerali (Kalcij): Prednost treba dati heliranim oblicima (poput bisglicinata) ili organskim solima (poput citrata) zbog dokazano veće bioraspoloživosti u odnosu na anorganske oblike, što je kritično kod starije populacije,.
• Probiotici: Prioritet se daje proizvodima s klinički ispitanim sojem, prvenstveno Lactobacillus reuteri ATCC PTA 6475, jer su efekti soj-specifični.

Zaključak

Zdravlje kostiju kod žena u postmenopauzi na Balkanu suočava se s "trostrukom prijetnjom" koja proizlazi iz konvergencije endokrinih, nutricionističkih i životnih faktora.Razumijevanje uloge estroboloma i specifičnih regionalnih deficita pretvara ovu prijetnju u trostruku priliku za intervenciju: modulacija mikrobioma, korekcija nutritivnih deficita i promjena životnog stila. Integrativnim pristupom mogu se značajno poboljšati ishode liječenja i kvalitetu života žena u postmenopauzi na Balkanu.

Literatura

1. Kapetanović A, Avdić D. Dietary calcium intake and osteoporosis in postmenopausal women living in Sarajevo area. J Health Sci. 2012;2(2):117-21.

2. Mayo Clinic Staff. Calcium and calcium supplements: Achieving the right balance. Mayo Clinic; 2022 Nov 1.

3. Sokolovic S, Alimanovic-Alagic R, Dzananovic L, et al. Vitamin D status in Bosnia and Herzegovina: the cross-sectional epidemiological analysis. Osteoporos Int. 2017;28(3):1021-5.

4. Hooshmand S, Chai SC, Saadat RL, Payton ME, Brummel-Smith K, Arjmandi BH. Comparative effects of dried plum and dried apple on bone in postmenopausal women. Br J Nutr. 2011;106(6):923-30.

5. Inchingolo F, Inchingolo AM, Piras F, et al. The interaction between gut microbiome and bone health. Curr Opin Endocrinol Diabetes Obes. 2024;31(3):122-30.

6. Hu S, Ding Q, Zhang W, Kang M, Ma J, Zhao L. Gut microbial beta-glucuronidase: a vital regulator in female estrogen metabolism. Gut Microbes. 2023;15(1):2236749.

7. Wang H, Shi F, Zheng L, et al. Gut microbiota has the potential to improve health of menopausal women by regulating estrogen. Front Endocrinol (Lausanne). 2025;16:1562332.

8. Atoum M, Padma KR. Gut microbiota and endocrinological diseases: a bidirectional relationship. Acta Biomed. 2025;96(1):15980.

9. Britton RA, Irwin R, Quach D, et al. Probiotic L. reuteri treatment prevents bone loss in a menopausal ovariectomized mouse model. J Cell Physiol. 2014;229(11):1822-30.

10. Collins FL, Irwin R, Bierhalter H, Schepper J, Britton RA, Parameswaran N, McCabe LR. Lactobacillus reuteri 6475 Increases Bone Density in Intact Females Only under an Inflammatory Setting. PLoS One. 2016;11(4):e0153180.

11. Reitsma MB, Flor LS, Mullany EC, et al. Spatial, temporal, and demographic patterns in prevalence of smoking tobacco use and initiation among young people in 204 countries and territories, 1990–2019. Lancet Planet Health. 2021;5(7):e472-e481.

12. Eurostat. Tobacco consumption statistics. Statistics Explained. May 2022.

13. Franic D, Verdenik I. Risk Factors for Osteoporosis in Postmenopausal Women – from The Point of View of Primary Care Gynecologist. Zdr Varst. 2015;54(1):33-8.

14. Gui X, Yang Z, Li MD. Effect of Cigarette Smoke on Gut Microbiota: State of Knowledge. Front Physiol. 2021;12:673341.

15. International Osteoporosis Foundation. SCOPE 2021: Scorecard for Osteoporosis in Europe - Croatia. 2021.

16. Walker AF, Marakis G, Christie S, Byng M. Mg citrate found more bioavailable than other Mg preparations in a randomised, double-blind study. Magnes Res. 2003;16(3):183-91.

17. Heaney RP, Dowell MS, Bierman J, Hale CA, Bendich A. Absorbability and cost effectiveness in calcium supplementation. J Am Coll Nutr. 2001;20(3):239-46.

18. Nilsson AG, Sundh D, Bäckhed F, Lorentzon M. Lactobacillus reuteri reduces bone loss in older women with low bone mineral density: a randomized, placebo-controlled, double-blind, clinical trial. J Intern Med. 2018;284(3):307-317.

19. Hooshmand S, Kern M, Metti D, Shapses SA, Chai SC, Arjmandi BH. The effect of two doses of dried plum on bone density and bone biomarkers in osteopenic postmenopausal women: a randomized, controlled trial. Osteoporos Int. 2016;27(7):2271-9.